img_zatvoreno1_tnNakon stupanja na snagu Uredbe o ograničenju marži na osnovne životne namirnice povećan je broj zatvorenih malih trgovinskih radnji. Od 1. januara do 15. februara zatvoreno 875 malih trgovina, 3430 ljudi izgubilo posao.

Na osnovu stanja na terenu i razmene informacija sa udruženjima trgovaca iz Novog Sada, Beograda, Subotice, Valjeva, Šapca, Niša i Leskovca, Unija poslodavaca Srbije utvrdila je da je porastao broj zatvorenih malih trgovinskih radnji u poslednja dva meseca. Ova udruženja sa oko 1730 objekata u kojima je zaposleno око 10500 radnika zatražila su hitan sastanak sa Ministrom trgovine kako bi izložilili probleme sa kojima se suočavaju.

Imajući u vidu da je u 2011. godini zabeležen pad u maloprodaji od 17 odsto i da je samo do septembra 2011. godine zatvoreno 3,5 puta više malih trgovina nego što je otvoreno. Uredba o ograničenju marži na osnovne životne namirnice je u prva dva meseca dodatno povećala broj zatvorenih trgovinskih radnji, a većinu naterala da posluju s gubicima, što će u narednim mesecima prinuditi brojne vlasnike da zatvore svoje male trgovine.

Obzirom da se preko 50 odsto prometa obavlja upravo u porodičnim trgovačkim radnjama i da skoro 70 odsto ukupne prodaje u njima čine hleb, mleko, jogurt, brašno, šećer i ulje (zajedno sa cigaretama), te da prosečan račun u ovim prodavnicama iznosi ispod 300,00 dinara male trgovine nemaju mogućnost da skupljom prodajom drugih proizvoda nadoknade negativne efekte ograničenja marži, pošto nemaju toliko široku ponudu robe kao veliki trgovinski lanci.

Uredba o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice donesena je 30. decembra 2011. godine, a donošenju Uredbe prethodilo je dvomesečno netačno poistovećivanje bruto trgovačkih marži sa profitnim maržama. U Republici Srbiji ne postoji nijedna stručna studija o bruto trgovačkim maržama, a pritom u obzir nije uzeto da se preko 70 odsto proizvoda u Srbiji proda na tzv. akcijskim prodajama, sa najnižom mogućom trgovačkom maržom, jer je kupovna moć građana niska, a određene životne namirnice skupe zbog dominantnog ponašanja određenih proizvođača tih namirnica na tržištu i njihovih visokih ulaznih cena u trgovine.

Vlada je u januaru i februaru Uredbom izazvala masovno zatvaranje malih trgovinskih radnji, povećanje broja nezaposlenih, smanjenje budžetskog priliva i povećanje opšteg nivoa cena radi nadoknađivanja gubitaka na osnovnim životnim namirnicama. Tako je nakon donošenja Uredbe uočeno povećanje cena začina, namaza, konzerviranih proizvoda, zimnica, testenina, pića, sokova, ali i pojedinih suhomesnatih proizvoda, kao i proizvoda iz asortimana hemije i kozmetike. Mešanje države u slobodnu konkurenciju na tržištu će dovesti i do rasta sive ekonomije što će dodatno naškoditi trgovinskim kompanijama, hiljadama zaposlenih u njima i budžetu

Republike Srbije čiji će prihodi biti smanjeni. Posebnu opasnost predstavlja mogućnost da se širom Srbije poveća količina mesa, mleka, sira, jaja, mesnih prerađevina koje se prodaju na crno, u seoskim domaćinstvima, čime raste mogućnost od širenja različitih bolesti opasnih po zdravlje dece i odraslih. U Srbiji se u 2011. već gotovo 34% ovih namirnica prodavalo na crno, a posle donošenje Uredbe očekuje se povećanje nelegalnog prometa, što je već počelo da se oseća na terenu, a posebno u seoskim i manje razvijenim područjima u kojima živi skoro 49% stanovništva.

Država treba da radi na tome da ukine dominantno ponašanje određenih proizvođača na tržištu čije su ulazne cene u trgovinu visoke, kako bi omogućila građanima sa niskim primanjima da kupe osnovne životne namirnice. Srbija je jedina zemlja u kojoj tržište mlečnih proizvoda, šećera, mesa, itd. kontroliše svega nekoliko kompanija. Paralelno, potrebno je smanjiti previsoka fiskalna i parafiskalna opterećenja i stimulisati širenje male trgovine ali i velikih trgovinskih lanaca u cilju što veće konkurencije na tržištu koja će dovesti do nižih cena za potrošače, ali istovremeno i do povećanja broja zaposlenih i smanjenja sive ekonomije.